Vicevi i Plavuse

Thursday, June 18, 2009

Kamena Vrata u Zagrebu


Deckovi, danasnji post za ozbiljno nema veze sa plavusama, a i drugi vicevi su ovoga puta preskoceni. Nakon gotovo 25 godina sam se opet nasao u Zagrebu i ima prilike da ga podosta razgledam u toku mog gotovo jednotjednog boravka. Iskreno receno jako mi se svidio. Promet dobro sredjen i bez velikih guzvi u centru, pretpostavljam zahvaljujuci najvise cinjenici da je javni transport u centralnom dijelu grada besplatan (koliko sam vidio voze samo tramvaji). Grad je cist, ljudi ugodni, usluzni i ljubazni, a gastronomska usluga vrlo bogata i raznolika. Moram priznati da dugo nisam tako dobro jeo. Pocevsi sa jeftinim restoranima, onima gdje se moze rucati i za 70 kuna, pa do onih skupih gdje se potrosi i po 500 kuna po osobi, jedan je zajednicki nazivnik: dobra hrana.

Prosetao sam i po Gornjem gradu i uzivao u lijepim, i ono sto mi se jako svidjelo, dobro odrzavanim gradjevinama, ali od svega sto sam vidio najvise su me dojmila Kamena Vrata. Radi se prakticno o jednoj crkvici na otvorenom, posvecenoj Mariji Djevici. Iz zahvalnih ploca, ako ih tako mogu nazvati, s kojima su vrata oblozena vidi se da se radi o mjestu koje zagrebcanima puno znaci. Ovdje ispod sam prepisao tekst koji se nalazi unutar vrata i koji objasnjava njihovu povijest.





Gradec – danas Gornji grad – godine 1242 je „zlatnom bulom“ kralja Bele proglasen „slobodnim kraljevskim gradom“, a 1266. utvdjen zidinama i kulama. Od ostalih gradskih vrata sacuvana su samo ova Kamenita vrata koja se prvi puta spominju godine 1429. U njima se pocetkom 18. stoljeca privatno castila casna slika svete Bogorodice nepoznata slikara iz prve polovine 17. st.

U noci sa 30. na 31. svibnja 1731. u gradu je buknuo veliki pozar. Izgorjese i Kamenita vrata, ali slika Majke Bozje bi cudesno postedjena. Pobozna gradjanka, udovica Modlar dade o svom trosku u udubini vrata podici barokni oltar i casnu sliku izlozi na javno stovanje. Tako nastade ovo svetiste. Oltar je g. 1778. ogradjen zeljeznom ogradom koju je umjetnicki izradio zagrebacki umjetnik Ivan Kort.

Kamenita su vrata svoj danasnji oblik dobila 1760., a 1880. je kroz njih obustavljen kolni promet. Prigodom 200. godisnjice, godine 1931., likovi svetog Djeteta Isusa i presvete Djevice Majke su okrunjen zlatnim krunama, a cudesna slika je da se bolje osigura i zastiti ugradjena u celicni ormaric. Zagrepcani svoju Gospu po ovim drevnim vratima nazvase Majka Bozja Kamenita, caste je i stuju kao svoju vjernu vrataricu i svemocnu zastitnicu.